flacius.org

Ovdje ste: Naslovna Reformacija u Hrvatskoj Važni protestantski reformatori u regiji Grgur Vlahović
  • Decrease font size
  • Default font size
  • Increase font size
Grgur Vlahović PDF Ispis E-mail
Važni protestantski reformatori u regiji

(Ribnik, ? – Ljubljana, 1581.)

Po zanimanju je bio suknar, a kasnije postaje protestantski propovjednik. Od 1559. g. djelovao je kao predstojnik crkve sv. tijela Isusova u Metlici, središtu reformatorskog pokreta u Bijeloj Kranjskoj gdje je postojala hrvatska protestantska škola i crkvena općina s brojnim propovjednicima, među kojima je Grgur Vlahović slovio kao jedan od najglasovitijih. Kao propovjednik, širio je reformaciju u Metlici i okolici, a posebno je bio aktivan u širenju slovenskih i hrvatskih protestantskih knjiga. Također je surađivao sa slavenskom protestantskom tiskarom u Urachu i brinuo se za hrvatske prevoditelje protestantske Biblije.

Grgur Vlahović je za tiskaru u Urachu preveo jedan dio Starog zavjeta, s Matijom Klombnerom i uz pomoć hrvatskih protestantskih svećenika Jurja Juričića i Matije Živčića prevodio je više evanđelja i djela apostolskih za I. i II. dio Novog zavjeta, a surađivao je i na prijevodima Stjepana Konzula i Antuna Dalmatina, te je recenzirao ćirilične knjige i rukopise. Godine 1564. na hrvatskom je tiskan prijevod Grgurjevog prijevoda Luterovog katekizma.
Kao zanimljiv detalj iz njegova života treba istaknuti da ga je sam hrvatski ban Petar Erdödy pozivao da dođe u Hrvatsku kao propovjednik, te je propovijedao banu, zagrebačkom biskupu Matiji Brumanu  i brojnim plemićima. Zabilježeno je i da je propovijedao 1563. g. u Cesargradu kod Klanjca. Također, kao propovjednika, u Samobor ga je pozivao i Krsto Gruber, sin njemačkog plemića Leonarda Grubera koji je bio vlasnik rudnika u Samoboru.
Sačuvano je glagoljsko svjedočanstvo grofa Nikole Frankopana Tržačkog od 3. rujna 1563. g. kojim potvrđuje da mu je Vlahović poslao nekoliko knjiga tiskanih na hrvatskom, te Novi zavjet i postilu (M. Mirković, 1960, str. 418). Njegovo pismo na četiri strane grofu Ungnadu u Urachu, datirano 19. siječnja 1563. čuva se u stuttgartskom državnom arhivu.