flacius.org

Ovdje ste: Naslovna Reformacija u Z.Europi
  • Decrease font size
  • Default font size
  • Increase font size
Reformacija u Zapadnoj Europi
Pred-Reformacija PDF Ispis E-mail
Reformacija u Zapadnoj Europi - Pred-Reformacija

Tijekom 14. i 15. st., u razdoblju renesanse, pojavio se široki, prije svega kulturni pokret nazvan humanizam, ponajprije u Italiji, a potom u cijeloj Europi. Studia humanitates podrazumijevalo je stjecanje novih znanja i spoznaja na temeljima starih kultura Grčke i Rima, a u suprotnosti sa srednjevjekovnim autoritetima i kanonima.

Revolucionaran Gutenbergov izum tiskarskog stroja omogućio je brže širenje i kolanje informacija, pa je svakako pospješio i ondašnja pomorska otkrića novih zemalja. U razvijenim dijelovima Europe postepeno se napušta koncept feudalnog društva, a vjerska kriza nalazi rješenje dijeljenjem te iste Europe na mnoštvo različitih vjera i crkava. Stvara se pogodno tlo za preispitivanje, pa i za prekid, s određenim ustaljenim višestoljetnim tradicijama (Katoličkom crkvom) i za širenje novih reformatorskih ideja i protestantskih stremljenja.

 
Martin Luther PDF Ispis E-mail
Reformacija u Zapadnoj Europi - Početak Reformacije

(Eisleben, 10.11.1483. – Eisleben, 18.2.1546.)

Martin LutherOtac njemačke reformacije, profesor teologije i duhovni vođa. Luther je bio učenik u latinskim školama u Mansfeldu, Magdeburgu i Eisenachu te u svojoj sedamnaestoj godini započeo studije na sveučilištu u Erfurtu, gdje je 1505. g. magistrirao. Te iste godine prišao je redu augustinaca, zaredio se, i počeo živjeti u samostanu. Godine 1512. postao je doktor teologije i dobio je profesuru na novoosnovanom sveučilištu u Wittenbergu.
Koncem 1516. g. Luter se usprotivio učenju o oprostu koje je bilo vezano za sakrament pokore. Također mu je smetalo što je Katolička crkva prodavala po Njemačkoj oproštajnice da bi skupila priloge za izgradnju crkve svetog Petra u Rimu. Zbog osobnih borbi (Anfechtung, tentatio) protiv grijeha i Božje gnjevi, Luther je počeo tražiti rješenje za sve te probleme u Svetom pismu. Došao je do zaključka da Biblija uči da spasenje dolazi jedino kroz djelovanje božanske milosti koja se prima kroz vjeru (sola fide), a ne kao nagrada za dobra djela. Ova osnovna istina postala je motivacija Lutherove teologije i potaknula njegovu želju za obnovom Crkve.
Luther je 31. listopada 1517. zakucao na vrata wittenberške dvorske crkve svojih 95 teza. Ovaj se događaj danas uzima za početak protestantske reformacije i po cijelom svijetu se slavi kao Dan reformacije.

Godine 1521. Katolička crkva je zvanično ekskomunicirala Luthera. On je 1525. oženio Katarinu von Bor, s kojom je imao šestero djece. Lutherov prijevod Biblije na njemački jezik učinio je Sveto pismo pristupačnim običnim ljudima. Njegove mnogobrojne propovjedi, biblijski komentari, himne, predavanja i katekizmi bili su tiskani tijekom njegovog života i od tada su doživjeli još mnogo izdanja.

Više...
 
Ulrich (Huldrych) Zwingli PDF Ispis E-mail
Reformacija u Zapadnoj Europi - Početak Reformacije

(Wildhaus, 1.1.1484. – Kappel, 11.10.1531.)

Ulrich ZwingliZwingli je bio vođa reformacije u Švicarskoj. Tijekom studija u Beču i Bazelu humanizam je jako utjecao na njega. Od 1519. Zwingli je služio kao svećenik u grossmünsterskoj crkvi u Zürichu i tada je počeo propagirati promjene unutar Katoličke crkve. Kritizirao je veliki post, zabranu ženidbe svećenicima kao i korištenje slika unutar crkava. Godine 1523. grad Zürich je službeno prihvatio Zwinglijeve reforme i time postao centar reformacije u Švicarskoj.
Zwingli se kasnije žestoko sukobio s anabaptistima (vrsta radikalnih reformatorskih grupa), a također je izrazio svoje neslaganje s Lutherovim interpretiranjem euharistije.  Poginuo je u bitci protiv naoružanih snaga katoličkih kantona koji nisu htjeli prihvatiti njegove crkvene reforme. Zwinglijev utjecaj na teologiju, liturgiju i na konfesije ostavio je dubok i dugotrajan trag na više protestantskih skupina.
Njegov nasljednik u Zürichu  bio je Heinrich Bullinger, koji je vodio korespondenciju s protestantskim reformatorima, među kojima su bili Primož Trubar i Petar Pavle Vergerije.

 

 

Više...
 
Philipp (Schwarzerd) Melanchthon PDF Ispis E-mail
Reformacija u Zapadnoj Europi - Druga generacija protestantskih reformatora

(Bretten, 16.2.1497. – Wittenberg, 19.4.1560.)

Njemački humanista, teolog i profesor na sveučilištu u Wittenbergu. Najznačajniji Lutherov sljedbenik i njegov nezvanični nasljednik. Zbog svojih djela Melanchthon je bio poznat kao praeceptor Germaniae (učitelj Njemačke). Autor augsburškog vjeroispovijedanja (Confessio Augustana), koje je postalo službena vjeroispovijest luteranske (evangeličke) crkve. Također je napisao Loci Communes, prvi rad iz oblasti sustavne teologije unutar luteranizma.
Melanchthon je bio Vlačićev profesor, prijatelj i mecena. Poslije Augsburškog i Leipziškog interima Vlačić ga je počeo javno kritizirati, jer su imali suprotne stavove o tome što čini adiaphoru (nevažne stvari) u crkvenom životu.

Više...
 
John (Jean) Calvin PDF Ispis E-mail
Reformacija u Zapadnoj Europi - Druga generacija protestantskih reformatora

(Noyon, Francuska, 10.7.1509. – Ženeva, 27.5.1564.)

Jean CalvinReformirani teolog, osnivač kalvinizma. Većinu svog života  proveo je u Ženevi. Tijekom šesnaestog stoljeća Calvinova teologija se proširila od Švicarske do Francuske, Škotske, Njemačke, Poljske, Mađarske i sjeverne Hrvatske.
Calvinov magnum opus je njegov rad Institucije kršćanske religije, koji je doživio više izdanja i postao standardno djelo u oblasti sustavne teologije. Calvinova uloga u spaljivanju na lomači antitrinitarijanca Michaela Servetusa u Ženevi 1553. negativno je utjecala na njegovu inače uglednu zaostavštinu.

Calvin i Vlačić
Calvin i Vlačić se nikada nisu upoznali. Iako se Vlačić nije slagao s Calvinom po teološkim pitanjima, ipak je tražio njegov savjet i mišljenje u vezi planova svog monumentalnog djela, Magdeburških Centurija. Vlačić je Calvinu prišao preko Caspar von Nydbrucka (1523.-1557.), koji je bio savjetnik i knjižničar na dvoru cara Maksimilijana II. u Beču. Bio je simpatizer reformacije i održavao kontakt s predstavnicima raznih protestantskih grupa u Njemačkoj i Švicarskoj. Calvinov odgovor je stigao prekasno (1557. g.), kada su tekstovi za prva tri stoljeća već bili pripremljeni.

Više...
 
Heinrich Bullinger PDF Ispis E-mail
Reformacija u Zapadnoj Europi - Druga generacija protestantskih reformatora

(18.7.1504. – 17.9.1575.)

Heinrich BullingerTeolog. Zwinglijev nasljednik u Zürichu kao svećenik u grossmünsterskoj crkvi. Glavni autor Confessio Helvetica. Drugu verziju Helvetskoga vjeroispovijedanja su kasnije preuzele brojne reformirane (kalvinistiške) crkve.
Bullinger i Matija Vlačić su imali različita teološka uvjerenja posebno što se tiče svete pričesti, ali nikad nisu bili u direktnom osobnom kontaktu. Bullinger se dopisivao sa velikim brojem uglednih političkih i teoloških ličnosti svoga vremena, uključujući Primoža Trubara i Petra Pavla Vergerija.

Bullinger i Vlačić
Bullinger i Matija Vlačić nikad nisu razmijenili pisma. Zauzeli su suprotne teološke stavove, posebno što se tiče učenja o svetoj pričesti i vidjeli su u jednom drugome suparnika. Bullinger je s velikim interesom pratio konflikt unutar luteranske crkve, između Vlačića i njegovih sljedbenika (koji su se zvali ortodoksnim ili gnezio-[pravim] luteranima) i onih koji su slijedili Melanchthona.
Koncem 1561. g. Vlačić je bio prognan iz sveučilišta u Jeni zbog svog učenja o iskonskom grijehu i postao je izbjeglica u Njemačkoj.

Više...